The program of my region

Arheološki muzej Narona

https://www.a-m-narona.hr/

Arheološki muzej Narona nalazi se u Vidu kod Metkovića, antičkoj Naroni. Jedan je od mlađih muzeja u Republici Hrvatskoj, a otvoren je za posjetitelje 2007. godine. Specifičnost njegove arhitektonske koncepcije, u odnosu na mnoga muzejska zdanja, proizlazi iz činjenice da je sagrađen nad samim arheološkim lokalitetom. Unutar suvremene arhitekture prezentirani in situ ostatci rimskog hrama te brojni pokretni i nepokretni arheološki nalazi iz antičkog grada Narone.

Muzeji grada Karlovca, Stari grad Dubovac

https://mgk.hr/

Muzej je osnovan 1904. g. odlukom Gradskog poglavarstva. Od 1953. g. Muzej je smješten u najstariju karlovačku palaču koju je izgradio oko 1631. g. karlovački general Vuk Krsto Frankopan. Muzej se kao organizacija razvijao kroz pripajanje Galerije slika (1954.), današnji Galerijski odjel, i pratimo razvoj kroz formiranje Kulturno-povijesnog, Povijesnog, Etnografskog, Arheološkog, Prirodoslovnog i Odjela suvremene povijesti od stvaranja RH. Muzejska praksa danas se odvija na lokacijama Gradskog muzeja na Strossmayerovom trgu, Galerije Vjekoslav Karas u Novom centru, Muzeja Domovinskog rata na Turnju te Staroga grada Dubovca. Sustav četiriju ustrojbenih jedinica od 2021. čine Muzeje grada Karlovca.

Dvor Veliki Tabor, Muzeji Hrvatskog zagorja

www.veliki-tabor.hr

Veliki Tabor smješten je na vrhu brijega na 333 m n. v. u selu Hum Košnički kraj Desinića. Jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih plemićkih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj i do naših je dana ostao sačuvan gotovo u svom izvornom obliku. Njegovu je izgradnju vjerojatno započela velikaška obitelj Celjski sredinom 15. st. Početkom 16. st. grad prelazi u posjed plemićke obitelji Rattkay koja je dovršila izgradnju i u njemu živjela sve do kraja 18. st. Tijekom čitavog 19. i 20. st. vlasnici Velikog Tabora neprestano su se izmjenjivali, a svakako je najznačajniji bio poznati slikar Oton Iveković koji ga je posjedovao između dva svjetska rata, od 1919. do 1938. Od 1993. (odnosno 2003.) dvorac je sastavni dio Muzeja Hrvatskog zagorja koji su brinuli o njegovoj obnovi pod vodstvom HRZ-a.

Gradski muzej Senj

https://www.muzej-senj.hr/

Gradski muzej Senj osnovan je 7. svibnja 1962. godine kao kulturna i znanstvena ustanova, a nalazi se u s gotičko-renesansnoj palači obitelji Vukasović.
Fundus muzeja čine sljedeće zbirke: Arheološka i hidroarheološka zbirka, Zbirka glagoljice i glagoljskog tiskarstva, Senjsko pomorstvo kroz povijest, Intelektualni krug Senja, Senj i Senjani u Domovinskom ratu, Etnografska zbirka Bunjevaca i Prirodoslovna zbirka Velebit. Muzejska građa smještena je u zgradi muzeja i na tvrđavi Nehaj.
Zadaća muzeja je sakupljanje, čuvanje, proučavanje i dokumentiranje te prezentiranje bogate muzejske građe putem stalnih i povremenih izložaba.
Zbog svojih arhitektonskih i kulturno-povijesnih karakteristika i vrijednosti Palača Vukasović je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

https://ppmhp.hr/

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja jedno je od najvažnijih stjecišta kulture u gradu Rijeci. Stalnim se postavom uključuje u obilježavanje važnih događanja vezanih uz povijest i kulturu Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske, otkrivajući tako djeliće prošlosti. Istraživanjima kompleksne građe u vremenskom rasponu od prapovijesti do suvremenog doba znanstvenim se metodama obrađuje, sistematizira i predstavlja način života na području Primorsko–goranske županije, Hrvatskog primorja i grada Rijeke te ukazuje na posebnosti ovog prostora i interaktivne odnose s drugim europskim sredinama s ciljem ostvarenja dinamične, otvorene, suvremene i edukativne institucije. Sjedište Muzeja je u zgradi nekadašnje Guvernerove palače, spomeniku kulture pod zaštitom.

Gradski muzej Sisak, budući arheološki park Sv. Kvirin

https://muzej-sisak.hr/

Gradski muzej Sisak je baštinska ustanova koja obavlja muzejsku djelatnostprvenstveno na području grada Siska. Kao središnja ustanova u kulturi grada Siska, ima cilj razviti sve segmente muzejske djelatnosti, sačuvati i predstaviti dragocjenu materijalnu i nematerijalnu baštinu sisačkog kraja, naglasiti njihove specifičnosti, od razdoblja prapovijesti do suvremenosti. Čuvajući, stručno i znanstveno obrađujući svjedočanstva povijesti, organizirajući i upotpunjavajući muzejske zbirke, komunicirajući dostignute spoznaje, prezentira prikupljena znanja i informacije o prošlosti i tradiciji, želi pobuditi interes i naglasiti ključne trenutke povijesnog razvoja, koji je bitno oblikovao suvremeni trenutak Siska.

Institute of Archaeology

https://www.iarh.hr/hr/naslovnica/

Institut za arheologiju osnovan je 1961. godine, a kao samostalna znanstveno-istraživačka ustanova pod današnjim imenom djeluje od 1992. godine. Svoju djelatnost obavlja u polju arheologije te provodi temeljna znanstvena istraživanja, obradu, interpretaciju i vrednovanje arheoloških izvora, s ciljem njihove valorizacije u nacionalnom, regionalnom i europskom kontekstu. Svojom cjelokupnom znanstvenom djelatnošću, istraživanjima i diseminacijom rezultata dionicima znanstvene, stručne, kulturne i obrazovne djelatnosti, te široj javnosti, Institut podiže svijest o potrebi očuvanja i valorizacije hrvatske arheološke baštine kao jedne od temeljnih odrednica nacionalnoga identiteta.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za arheologiju

https://arheo.ffzg.unizg.hr/

Filozofski fakultet u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu, sveučilišta s najdužim stažem u Hrvatskoj. Danas je Filozofski fakultet najveća hrvatska znanstvena i visokoškolska ustanova u humanističkim i društvenim znanostima, a u raznim oblicima i pod različitim imenima djelovao je od 1692., što je čini i najstarijom ustanovom te vrste. Studij arheologije započinje u okvirima Mudroslovnog fakulteta 1896. Kao prvi profesor arheologije u Hrvatskoj nastupio je Josip Brunšmid. Na Odsjeku za arheologiju danas djeluje Katedra za prapovijesnu arheologiju, Katedra za klasičnu arheologiju, Katedra za rimsku provincijalnu, kasnoantičku i ranokršćansku arheologiju, Katedra za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju te Katedra za arheometriju i metodologiju.

Gradski muzej Virovitica

https://muzejvirovitica.hr/

Gradski muzej Virovitica osnovan je 1953. godine. Od svojih početaka djeluje u Dvorcu Pejačević, no tek je putem integriranog projekta “5 do 12 za Dvorca” (2016. – 2019.) cijeli Dvorac u funkciji Muzeja. Muzej kontinuirano prikuplja, čuva, dokumentira i prezentira muzejsku građu te surađuje s institucijama i ustanovama na nacionalnoj razini. Danas je Muzej prepoznatljiv zbog svog angažmana s korisnicima u stvarnom prostoru ili putem društvenih mreža, kao i zbog djelovanja muzejskih djelatnika u svim sferama kulturnog života i lokalne zajednice.Mali muzej postao je veliki – pričom o sveobuhvatnom odnosu Čovjeka i Drveta, ali ne zaboravljajućipriču i djelovanje o lokalnoj zajednici. Upravo taj slogan #malivelikimuzej već neko vrijeme koristimo kao znak prepoznatljivosti našeg Muzeja.

Muzej grada Iloka

https://www.mgi.hr/

Muzej grada Iloka opći je i zavičajni muzej, osnovan 1952. godine. Muzej svojim sadržajima obuhvaća mjesto Ilok u najistočnijem dijelu hrvatskog Srijema, s pitoresknim mjestima Bapskom, Šarengradom i Mohovom koji čine upravnu cjelinu Grad Ilok. Uz stalni muzejski postav Muzeja grada Iloka, koji obuhvaća dva kata dvorca Odescalchi te suvremenim muzeološkim metodama i sredstvima rekonstruira stoljeća povijesti i kulture kao i segmente istaknutih kulturnih i socijalnih miljea Grada Iloka, u Muzeju grada Iloka danas djeluju Arheološki, Kulturno-povijesni, Etnografski i Galerijski odjel, Muzejska knjižnica te Odjel dokumentacije.

Arheološki muzej Zadar

https://amzd.hr/

Osnovan je 30. 11. 1832., kad je tadašnji austrijski namjesnik u Dalmaciji general Vetter Vjenceslav von Lilienberg izdao proglas da se građa iz cijele Dalmacije prikuplja u Zadru kao sjedištu pokrajine. Muzej je 1954. preseljen u zgradu bivšeg Zavoda sv. Dimitrija, kasnije Filozofskog fakulteta, gdje je zauzeo podrum, prizemlje i prvi kat. Širenjem Filozofskog fakulteta, danas Sveučilišta u Zadru, sve se više ukazivala potreba da se Muzej iseli u novi prostor. Prilika se ukazala pri obnovi sklopa samostana i crkve sv. Marije, pa je dogovoreno da se prostor za novu zgradu Muzeja osigura u okviru toga bloka, što je i realizirano tijekom 1971. i 1972. Danas su u sastavu muzeja i dva dislocirana objekta: sklop bivšeg samostana sv. Nikole te Muzej ninskih starina.

Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu

U rimsko vrijeme, od 1. do 4. st., središte današnjeg zagrebačkoj područja bio je grad Andautonija. Sačuvani dijelovi tog grada mogu se i danas razgledati u selu Ščitarjevu, svega 10-ak km od Zagreba, gdje se od 1994. godine nalazi Arheološki park. Osim obilaska rimskih zgrada i ulica te drugih zanimljivih arheoloških nalaza, smještenih u prekrasnom pejzažu zagrebačke Posavine, svi posjetioci Arheološkog parka mogu sudjelovati u radionicama i igraonicama te razgledati izložbu o rimskim mirisima.
Arheološki park je otvoren od 1. svibnja do 1. studenog (subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati, a sve ostale dana za najavljene grupe prema dogovoru).
Do Ščitarjeva se najbrže stiže Radničkom cestom, preko Domovinskog mosta (na drugom semaforu lijevo), od centra Zagreba cca 15 min.